Pitanja i odgovori

Na putu stjecanja znanja svako pitanje je važno. Odgovor još važniji. Bosanskohercegovački alimi nam pomažu kada imamo dileme na našem putu Istine.

Novo

ISLAMSKA ZAJEDNICA

Ja sam redovni džematlija Karađoz-begove džamije u Mostaru koja je ujedno i centralna i najstarija džamija u gradu, i u toj džamiji se bezobzirno krše odluke reisu-l-uleme o džamijskom - kućnom redu u džamijama Mostara. Pored ove džamije želio bih da vam skrenem pažnju i na Koski Mehmed pašinu džamiju (džamiju na tepi), također, u Mostaru u kojoj se dešavaju iste stvari. Naime, u odluci reisu-l-uleme o kućnom redu u džamijama u članu 12 stoji, citiram: "Muslimani i muslimanke koji dolaze u džamiju radi obavljanja namaza ili drugog vjerskog obreda moraju biti odjeveni u skladu sa islamskim propisima. Prilikom turističkih i drugih obilazaka džamija i mesdžida ulazak u džamiju nije dopušten muškarcima sa šorcevima i ženama bez mahrame i ogrtača. U džamijama, haremima i drugim vjerskim objektima zabranjeno je prosjačenje." Ovaj član odluke se brutalno ignoriše i krši sve s razlogom sticanja materijalne koristi.

U Mostaru, koji je poznat kao turistički grad, ljeti dođe veliki broj turista iz cijeloga svijeta koji između ostalog žele vidjeti i naše stare džamije, što ne bi bio nikakav problem da se prilikom njihove posjete ne krše Allahovi propisi i blati čast Allahovih kuća. Za samo par eura u spomenute džamije može ući svak, bez obzira kako obučen, ili bolje rečeno neobučen. U džamije ulaze ljudi u kratkim šorcevima, i žene u ljetnim haljinama koje da su imalo kraće, ne bi ih nikako ni bilo. Čak neke žene strankinje, koje su vjerovatno ulazile u džamije u drugim islamskim zemljama gdje se zahtjeva propisno oblačenje, pitaju imama ili prodavača karata moraju li se pokriti, na što im ovi odgovaraju da nema apsolutno nikakve potrebe za tim, te da mogu slobodno ući sa kupovinom karte. U Karađoz-begovoj džamiji polugole žene čekaju džematlije ispred vrata, te odmah po završetku namaza ulaze u velikim skupinama, što izaziva zgražanje i starijih i mlađih džematlija.

U Koski Mehmed pašinoj džamiji se ne klanjaju dnevni namazi već samo džuma petkom, tako da je to raj za turiste i za one koji na njima zarađuju. U toj džamiji se, valjda zbog odsustva džematlija, rade još i gore stvari nego u Karađoz-begovoj džamiji. Tako imamo svjedoka koji radi u radnji ispred džamije da je bio prisutan, da se pored golotinje i prljavštine, u džamiji i u njenom dvorištu ispijao šampanjac, ljubili i grlili parovi stranaca, te druge nemoralne stvari koje islam prezire i u najzabačenijim prostorijama, a kamoli u Allahovim kućama.

Također, krši se član 14 iste ove odluke u kojem se kaže: "Medžlisi Islamske zajednice su dužni da ovu odluku istaknu na prigodnom mjestu u svim džamijama i mesdžidima na svom području", pa tako ni na jednoj džamiji nema istaknute ove odluke da džematlije mogu vidjeti kako se ponašaju njihove vođe za samo par bijednih eura.

Mi kao džematlije smo reagovali na ove stvari pa smo tako razgovarali i sa muftijom, sa predsjednikom medžlisa, sa imamom, međutim bez ikakvog uspjeha. Oni prebacuju vrući krompir od jednih do drugih i tako ukrug, ne pokazujući nikakvo interesovanje za rješenjem ovog problema, niti za iskazivanjem pokornosti našem Gospodaru. Kao da nas žele izmoriti šaljući nas ukrug, muftija do medžlisa navodeći kako su oni odgovorni za džamije, iz medžlisa u muftijstvo i tako dalje.

U razgovoru s muftijom Sejdom Smajkićem, on je istakao da je glavni razlog što nema
propisne odjeće za turiste to što to nema ko čuvati, prati, iznajmljivati. A kada dođe do toga ko će prodavati karte ili suvenire ispred džamije ima hiljadu kandidata. Ako se ne mogu stvoriti uslovi za propisno ulaženje, onda se to ulaženje mora i zabraniti, ali pare su draže od svega. Čak je dolazilo do očajnih poteza, tako da je jedan džematlija stao na vrata i nije dozvoilo turistima tako obučenim da uđu u džamiju. Zapitajmo se kakav će nam narod biti kada je vođen od strane takvih vođa. Zašto ljude pozivaju u ljubav prema ahiretu, a ispoljavaju ljubav pema dunjaluku? "Kako je Allahu mrsko ono što pričate a ne radite." (sura Saff, 3. ajet) Zato se obraćam vama u Rijasetu kao nadležnima i odgovornima za postupke svojih podređenih po muftijstvima i medžlisima, i kao braći u vjeri da stanemo u kraj nepokornosti Allahu u Njegovim kućama, kada već ne možemo stati u kraj nepokornosti Allahu od strane muslimanske omladine i drugih na ulicama.

18.01.2025.
ISLAMSKA ZAJEDNICA

Kod nas se desi da imam ne može da predvodi džumu-namaz, zato što je odsutan. Potrebna nam je osoba koja će ga taj petak mijenjati. U džematu nemamo baš neke suglasnosti. Jedni kažu da to treba/može biti jedna pobožna i učena osoba iz našeg džemata. Drugi opet tvrde da ne može tek tako neko klanjati džumu-namaz i držati hutbu bez dozvole Rijaseta BiH. Uprkos tome što imamo u džematu osobe koje bi mogle da predvode džumu-namaz i drže poučnu hutbu, dovode se Turci iz jednog džemata u blizini. Važno je napomenuti da ponekad dolazi njihov efendija a nekada pošalju nam učenika iz njihove škole. Također, važno je napomenuti da to nije medresa, nego je to vanredna škola koju pohađaju djeca i uče o islamu.
Kada dođe ta zamjena, hutbe i nema. Samo se prouči dova ili slučajno da se kaže nešto na njemačkom jeziku. I tu je problem: te osobe pričaju jako loše njemački jezik, tako da ih čak oni koji pričaju perfektno njemački teško razumiju. A većina džematlija, također, loše vlada njemačkim jezikom, tako da oni vjerovatno ne razumiju ništa ukoliko zamjena imama (Turčin) na njemačkom jeziku kaže. Čak i oni ne bi smijeli predvoditi džumu namaz i držati hutbu (po mišljenju onih koji su uporni u tome da treba dozvola"), jer nije mi poznato da oni (Turci koji dolaze) imaju neku dozvolu" Rijaseta BiH.

Ja lično ne vidim nikakvu pepreku da neki od naših džematlija predvodi džumu-namaz i održi hutbu, u slučaju da je naš stalni efendija odsutan npr. zbog bolesti ili smrtnih slučajeva u porodici.
Također, poznato je da se u Austriji ne nalazi toliko efendija da mi možemo tražiti da se zamijeni stalni efendija. Bosanski džemati su rijetki u Austriji. Ima svega 26 džemata u čitavoj Austriji - koji su po stotinjak kilometara odaljeni jedan od drugog. U našem gradu konkretno ne postoji drugi bosanski džemat.

18.01.2025.