Moje pitanje se odnosi na hadis koji glasi: „Koliko je onih koji poste, a nemaju ništa od tog posta, osim gladi i žeđi; i koliko je onih koji noću ustaju i klanjaju (nafilu), a nemaju ništa od toga, osim nespavanja“ (Ibn Madže, 1690). Naime, prvi dio hadisa se odnosi na one koji ne čuvaju svoj post, čineći grijehe, poput ogovaranja itd. Međutim, drugi dio hadisa ne razumijem, jer, ipak, kada neko ustane noću, kada svi spavaju, i klanja noćni namaz, ne bi trebalo da ga nije obavio u ime Allaha, dž. š., jer ga tada niko ne vidi. Zašto u ovakvom slučaju namaz može biti neprimljen?

Jedno pitanje iz hadiske nauke. Često čujem efendije na vazovima kako spominju hadis da je Muhammed, a.s., rekao poslije bitke na Bedru "vratismo se iz malog u veliki džihad".
Tražio sam taj hadis i nisam ga dosad mogao naći, bar ne u toj literature koja je meni dostupna, tako da sam se na kraju konsultovao sa jednim imamom i on mi reče da je to potvora i da Muhammed, a.s., to nikad nije rekao.

Često čujem da se kaže: Bog je rekao: 'Čuvaj se, čuvat ću te.'" Da li je to Allahov govor i ajet iz Kur'ana? Ja sam dugo istraživala, ali nigdje to nisam našla. Da li nam je Allah tako naredio?

Zašto sure u Mushafu nisu poredane hronološki tj. po redoslijedu objavljivanja i zašto su poredane baš kako jesu?

Zašto se kaže da je post jedini ibadet u kojem nema dvoličnosti i kakve veze to ima sa hadisi-kudsijom: Post je moj i Ja za njega nagrađujem posebnom nagradom"?

Ako je jasno u hadisu kazano da će Sudnji dan biti u akšam, kako se to objašnjava, jer nije svugdje u isto vrijeme akšam tj. zalazak Sunca?

Moje pitanje se odnosi na hadis koji glasi: "Koliko je onih koji poste, a nemaju ništa od tog posta, osim gladi i žeđi; i koliko je onih koji noću ustanu i klanjaju (nafilu), a nemaju ništa od toga, osim nespavanja." Naime, prvi dio hadisa se odnosi na one koji ne čuvaju svoj post čineći grijehe, poput ogovaranja itd., međutim drugi dio hadisa ne razumijem, jer ipak kada neko ustane noću, kada svi spavaju i klanja noćni namaz tada se isključuje mogućnost da namaz nije obavljen u ime Allaha, dž.š., jer ga tada niko ne vidi. Zašto u ovakvom slučaju namaz može da ne bude primljen?

Zanima me komnetar ajeta o vinu u Džennetu

Na koga i na šta se konkretno odnosi ovaj ajet iz sure Es Saffat: ,, Zar je On kćeri sinovima pretpostavio?" (Es - Saffat 153)

U 4. suri 93. ajet se kaže: "Ko ubije vjernika hotimično kazna mu je džehennem i u njemu će vječno ostati i Allah će na njega spustiti gnjev." Želio bih, ako može, kratko tumačenje tj. da li se odnosi na vjernika muslimana ili?

Molim vas ako možete da mi pojasnite malo preciznije šta znače vjenčani darovi koji se spominju u suri En-Nisa, jer kako sam ja razumio, kad čovjek
svojoj budućoj supruzi pokloni vjenčani dar već tada ima prava prema njoj kao i kad se vjenčaju, to jest kada stupe u brak. Da li je to baš tako? Šta se time tačno hoće reći? Da li se pod "vjenčani dar" mogu shvatiti "zaruke" odnosno poklon koji se po našoj bosanskoj tradiciji većinom daje prije braka kada se dvoje već odluče na brak samo što još iz određenih uvjeta ne stupe u njega?

Zanima me objašnjenje sedžde meleka Ademu. Da li je to bio naklon ili kao naša sedžda i da li se ta sedžda može nazvati pozdravnom jer nije bila sedžda ibadeta?

Allah dž.š. u Kuranu kaže:"Gospodaru naš," - reći će oni –dva puta si nas usmrtio i dva puta si nas oživio; mi priznajemo grijehe naše, pa ima li ikakva načina da se iziđe?" (40:11). Na koje se dvije smrti misli, jedna je ova smrt kada napuštamo dunjaluk, a koja je druga?

Gdje se nalazi i kako komentarišete ajet: "Neke stvari koje vam se dešavaju su rezultat onoga što su vaše ruke radile..."?

Molim vas da mi odgovorite na par pitanja koja su vezana za fakultet, i općenito za nauku odnosno učenje. Kakav je stav islama prema učenju, ne samo islamskih nauka već i drugih, ekonomskih, političkih, pravnih itd? Znam da su prve riječi objavljene Muhamedu a.s. bile "Ikre" - "Uči, čitaj". Zanima me da li se ta naredba odnosila samo na islamske nauke ili se odnosi i na druge nauke. Znam da je obaveza svakog muslimana da što je više moguće upoznaje i uči o svojoj vjeri, no možete li mi reći kakav stav muslimana treba da bude naspram drugih nauka. da li naredba "Ikre" obuhvata i druge nauke? Negdje sam pročitao da čovjeku koji krene u potragu za znanjem dragi Allah pomaže, da li to znači da mi on pomaže kada ja krenem na fakultet na predavanja i slično (ne studiram islamske nauke)? Da li je Allah zadovoljan kada njegov rob uči, kada se školuje, obrazuje? Ako musliman ima priliku da sudira, da se obrazuje, da li mu je to obaveza po islamu? Čitao sam da učenjaci imaju veći položaj kod Allaha od onih koji to nisu, e sad, da li se riječ "učenjaci" odnosi samo na one koji studiraju islamske nauke ili se odnosi i na one koji studiraju neke druge nauke?

Da li redovno učenje sure al-Vakia, npr. ako je redovno uči dijete koje nema neki veliki imetak, da li njegovo učenje može da poboljša ekonomski status porodice, odnosno roditelja?

Da li postoji u Kur'anu određena sura o nafaki? Ja sam od drugih ljudi čula da se za nafaku uči sura El-Waqia - događaj, pa bih Vas upitala i da li se može učiti ova sura za nafaku?

Kada učimo Kur˙an, a.š., i dođemo do sure Et-Tewbe, da li ćemo učiti Bismillu ili samo e˙uzu?

Znam da sura Et-Tevba počinje bez bismille, ali me interesuje ako sam stala recimo na desetom ajetu kako nastaviti kasnije sa učenjem, da li sa bismillom ili ne?

Koji su uvjeti za pisanje tefsira (objašnjenja, komentra) Kurana i Hadisa, posebno me zanima naučni tefsir? Uvjeti u smislu: nivoa znanja, poznavanja i razumijevanja?