Pitanja i odgovori

Znam da je bavljenje kamatom haram, međutim, nemoguće je raditi kao ekonomista a da se ne dotaknem kamate. Da li ja mogu raditi u računovodstvu (certificirani računovođa) u nekoj firmi (koja se recimo bavi prodajom nekog materijala-cementa) gdje moram knjižiti kamatu kroz poslovne promjene jer je ta firma digla kredit?

Da li je dozvoljeno dati kamatu siromasima za hranu i životne potrebe ili se kamata samo smije dati za izgradnju ulica ili nekih objekata za dobrotvorne svrhe?
Da li se kamata smije dati siromasima kako bi vratili sopstveni kredit?
Da li se kamata moze uplatiti za finansiranje internata siromašnih učenika u medresi?

Želio bih pitati u vezi donacije od strane kamataša. U konkretnom slučaju kod nas ima jedan poznat kamataš koji je donirao za našu džamiju, odnosno naše selo, jedan kombi za prijevoz dženaze izjavivši da ga je kupio parama od kirije za lokale, a ti lokali su kupljeni od kamate. Neke džematlije su protiv, a neki odobravaju. Naši imami su to prihvatali i na neki način ga tumače normalnom pojavom. Kakav je stav šerijata u vezi sa ovim slučajem?

Ministarstvo nas je namjerno zakidalo za dio plaće i neke druge prinadležnosti. Sada nam naknadno daje ono što nam je po zakonu pripadalo uz zakonsku kamatu. Da li nam je dozvoljeno uzeti ovu kamatu i šta učiniti sa istom?

Šta sa kamatom koju dobijem od banke po osnovu tekućeg (žiro) računa?

Da li je renta koju dobivamo na dječijoj štednji haram para? Da li je rente naplaćivati haram ili i dobivati haram?

1. U Kur'anu je jasno rečeno da se kamata ne smije uzimati ni davati. Vi ste već više puta odgovorili da ukoliko neko štedi u banci i banka mu obračunava kamate, da glavnicu ostavi ili uzme (da li je potrebno podići glavnicu jer znamo da banke rade sa novcem koji se štedi?), a kamate podijeliti ''sirotinji''? Moje pitanje je sljedeće: treba li ostavljati novac u bankama koje koriste naš novac da nekome upropaste život ogromnim kamatama (mislim i na BBI banku jer i ona isto radi)? Kako možemo nekome dati haram novac od kamata kad svi znamo da je to haram?
2. Stambeni kredit. Više puta sam bio u dilemi da li da uzmem stambeni kredit, Allah, dž.š., mi je svjedok da nemam novaca da kupim ni najjeftiniji stan. Da sam čekao da uštedim i kupim stan ne bih se ni u 60-toj oženio. Dilema i iskušenja su zaista bili veliki. Sada mi je 33 godine i tek ove godine sam se oženio. Išao sam po raznim bankama pa čak i u BBI banku i raspitivao sam se za mogućnost kredita za stan (iako sam znao da je i taj kredit haram jer traže kamatu i to zelenašku). Na kraju sam otišao do BBI banke koju vi proklamujete da ima šerijatski odbor i samo na osnovu toga što ima taj odbor je halal uzeti novac od iste. Tražio sam stambeni kredit i jasno naglasio da želim da se oženim da sam musliman i da znam kako u Maleziji imaju rješenje za mlade muslimanske parove koji neće da žive od harama. Oni su mi rekli da će mi dati novac za kupnju stana (nemaju rješenje kao u Maleziji), hipoteka će biti stan a novac moram vratiti u određenom periodu uvećanom za 9%. Dakle, na moje pitanje koliko moram vratiti na određeni iznos, gospođica koja radi na stambenim kreditima je rekla da moram vratiti isti iznos uvećan za 9% (ne piše kamata). Na moju konstataciju da je to kamata ona je odgovorila da nije, nakon što sam joj dokazao matematički da se ništa ne razlikuje njihov kredit od recimo Hypo banke, gospođica mi je rekla da BBI ne uzima kamatu i da ima šerijatski odbor. Dakle, moje pitanje je sljedeće dokle ćete nas praviti maloumnim budalama kad nas je Allah, dž.š., obdario razumom? Na kraju sam nakon konsultacija sa sadašnjom ženom i mog nagovora da živimo sa mojim roditeljima u malom stanu, sa Allahovom pomoći oženio i živimo u malom stanu. Ponavljam da žena i ja nemamo nikakvih zaduženja i kredita da smo ''kreditno sposobni'' ali smo se odlučili na ovakav dunjalučki život.

Da li je dozvoljena kamata od štednje u banci?

Neki dan sam u jednoj od sarajevskih banaka uzeo neki njihov paket koji mi omogućuje internet bankarstvo. Uz taj paket mi daju na novac koji stavljam na svoj štedni račun u toj banci, kamatu od 10% na godišnjem nivou. Mene interesuje, da li je haram to da radim, da stavljam određeni dio sredstava na svoj štedni račun i da mi oni daju kamatu po ponudi za korisnike tog paketa?

Ako se novac oroči u banci kome se može dati kamata dobivena od ove vrste štednje? Ima li uopće načina da se novac uloži preko sigurnog posrednika ili je to kocka ako se naslijepo ulaže?

Imam jedno pitanje, molila bih vas, ukoliko ste u prilici da odgovorite. Pitanje je vezano za kamatu. Naravno, kamata je zabranjena, da li se to donosi i na kamatu kod štednje. Recimo, ukoliko oročim neki iznos da se skuplja kamata zbog polaganja novca na banku, da li je u tom slučaju halal? Može li se taj "skupljeni" iznos iskoristi za zekat?

Studenti koji su u roku 8 ili 9 mjeseci od gradske opštine primali studentski kredit u mjesečnom iznosu od 120 KM. Kredit je bezkamatni i funkcioniše na principu kada se završi fakultetsko obrazovanje, u zavisnosti od postignutog uspjeha - recimo prosjek 10 vraća se 30% dobijenog novca itd. Znači u zavisnosti kakav je uspjeh studenta, student je dužan vratiti 30, 40, 50 ili 100% dobijenog novca (bez ikakve kamate). Slučajevi su dosada bili da studenti ne vrate taj novac, a u ugovoru stoji da sa finansijskom neovisnošću dužnost je vratiti taj novac. Mene zanima da li se taj kredit smatra kao kredit koji smo dužni vratiti ili stipendija koju ne moramo vraćati i ako smo dužni vratiti novac, da li je obaveza čim to budemo u mogućnosti vratiti, pa makar i dio po dio novca, ili kada budemo finansijski neovisni.

Jako me muči pitanje kredita. Vrijeme je takvo da se za gotovinu ništa ne može kupiti. Kupovina uz plaćanje na odgodu moguća je da otplatu ne osjetim, ali što s kamatom? Nisam u nuždi, ali za lagodniji život ljepše je voziti auto s klimom, novije i sigurnije, dok ga za gotovinu nikada neću moći kupiti. A kredit - je li haram, strah me Boga? Što mi preporučujete?

Općenito: Što li bi naš Poslanik rekao na današnji način poslovanja?

Slično je i s kupovinom stana. Imamo neki stan, nije luksuzan, zarađujemo za solidan život, uz štednju nećemo kupiti bolji! Novac devalvira, stanovi poskupljuju, a kredit? Mogli bismo kupiti lijep stan i otplaćivati ga bez problema, nije nam nužda, ali ostati u lošem cijeli zivot, ili kupiti bolji pa ga otplaćivati, ima li harama?

Da li je dozvoljeno muslimanu na Zapadu da kupi kuću ili stan, s obzirom da nema dovoljno kapitala, na kredit preko banke koje u većini slučajeva rade sa kamatom? Drugo, ako je tu dozvoljeno pojedincu da li vrijedi i za Zajednicu odnosno džemat?

Molio bih vas ako me možete posavjetovati u vezi dizanja kredita sa kamatom u cilju rješavanja stambenog pitanja. Da li postoje neki dokazi koji to odobravaju, ako ima koji su to?

Da li mi je haram uzeti stambeni kredit za kupovinu vlastitog stana budući da živim u kršćanskoj
zemlji?

U BiH zbog zakona nije moguće islamsko bankarstvo, bez obzira o kakvom je trenutno sada riječ islamskom bankarstvu. Da li je ispravnije mlađem bračnom paru dići kredit i kupiti stan ili iznajmljivati stambeni prostor dok ne nađu bolje rješenje?

Imam jedno pitanje, ja znam da su kamate haram, ali kako je kada se kupi stan pa se mora u banku platiti kamate, primjer imam 20 god. kredit za stan, je li to haram? Kako je to kada se kupi onda džamija na kredit u Austriji?

Za kupovinu auta trebam uzeti kredit kod banke koja, prema njenim navodima, posluje po islamskim propisima. Auto bi koštalo kod trgovca 7.000,00 eura, a banci bi trebao vratiti 7.790,oo eura. Ova razlika je kamata ili nešto drugo?

U Švedskoj kao i u ostatku Evrope, momentalno vlada ekonomska kriza. Ja i moja familija smo kupili jednu kuću. Kuću treba naravno i renovirati ali pošto imam građevinsku firmu to sigurno neće biti problema. Kupovina kuće je bio naš san već nekoliko godina, ali previsoke cijene nam nisu dozvoljavale da bilo šta uradimo.

Moje pitanje se tiče financiranja te kupovine. Naime, ja sam uložio sve što sam imao. Od rodbine i prijatelja sam pozajmio još novca. Ostao je ostatak koji je problematičan. Svjestan sam da je kamata zabranjena i u svome dosadašnjem poslovanju sam uspio da se spasim toga zla. Ne želim da uzmem kredit u komercijalnoj banci ali ovdje postoji jedna banka koja posluje bez kamate. Moje pitanje je u stvari koliko je ova banka halal i da li je sasvim dozvoljeno da se uzme kredit u toj banci?

Čovjek mora prvo postati član te banke i plaćati im članarinu koja iznosi 200 sek. godišnje. Poslije toga im piše zahtjev za kredit. Posuđuje od banke 100 000 sek a da bi to uradio mora sam učestovati sa 6 % ili i njh posudi od banke. Valjda neki vid sigurnosti. Kredit se oroči na 6 godina i mjesečna rata biva 2880 sek od čega je 1370 vraćanje banci duga, 1370 suma koju sebi šparaš a 140 sek su bankovni troškovi. Znači vraća im se dupli iznos od posuđenog. Na kraju roka se banci vrati njihov kredit od 100 000 a dobije se nazad 106 000 sek ušteđevine ( i onih 6 % se dobije nazad). Jedino što zaista košta je onih 140 sek mjesečno koji se nigdje ne nazivaju kamata nego su to administrativni troškovi banke. Banka tvrdi da radi na principu ravnoteže između njenih članova. Koliko novca posudiš od njenih članova, toliko novca stavljaš na raspolaganje drugim članovima da ga koriste. Nadam se da nisam ništa propustio. Poznato mi je da je dr. Šukrija Ramić bio u posjeti pomenutoj banci i da je rekao " Nije 100% čisto ali nije mi poznato da ima nešto bolje u Evropi pa se time poslužite". Poznato je, također, da su mnoga udruženja muslimana u Švedskoj posudila pare na isti način za kupovinu objekata za namjenu mesdžida.

Na mome slučaju ću ja ustvari nastaviti plaćati istu svotu novca kao što sam plaćao kiriju za 3-soban stan u najgorem dijelu grada, a nakon 20 godina ću još imati 570 000 sek ušparanih koje ću zasigurno staviti muslimanima na raspolaganje da se njima okoriste. Ja u ovome vidim jedinstvenu šansu da živim na lijep način i da mi djeca ne odrastaju među drogerašima i alkoholičarima a ujedno ću i ušparati nešto za stare dane.