Pitanja i odgovori

Da li je dozvoljena kamata od štednje u banci?

Neki dan sam u jednoj od sarajevskih banaka uzeo neki njihov paket koji mi omogućuje internet bankarstvo. Uz taj paket mi daju na novac koji stavljam na svoj štedni račun u toj banci, kamatu od 10% na godišnjem nivou. Mene interesuje, da li je haram to da radim, da stavljam određeni dio sredstava na svoj štedni račun i da mi oni daju kamatu po ponudi za korisnike tog paketa?

Ako se novac oroči u banci kome se može dati kamata dobivena od ove vrste štednje? Ima li uopće načina da se novac uloži preko sigurnog posrednika ili je to kocka ako se naslijepo ulaže?

Imam jedno pitanje, molila bih vas, ukoliko ste u prilici da odgovorite. Pitanje je vezano za kamatu. Naravno, kamata je zabranjena, da li se to donosi i na kamatu kod štednje. Recimo, ukoliko oročim neki iznos da se skuplja kamata zbog polaganja novca na banku, da li je u tom slučaju halal? Može li se taj "skupljeni" iznos iskoristi za zekat?

Studenti koji su u roku 8 ili 9 mjeseci od gradske opštine primali studentski kredit u mjesečnom iznosu od 120 KM. Kredit je bezkamatni i funkcioniše na principu kada se završi fakultetsko obrazovanje, u zavisnosti od postignutog uspjeha - recimo prosjek 10 vraća se 30% dobijenog novca itd. Znači u zavisnosti kakav je uspjeh studenta, student je dužan vratiti 30, 40, 50 ili 100% dobijenog novca (bez ikakve kamate). Slučajevi su dosada bili da studenti ne vrate taj novac, a u ugovoru stoji da sa finansijskom neovisnošću dužnost je vratiti taj novac. Mene zanima da li se taj kredit smatra kao kredit koji smo dužni vratiti ili stipendija koju ne moramo vraćati i ako smo dužni vratiti novac, da li je obaveza čim to budemo u mogućnosti vratiti, pa makar i dio po dio novca, ili kada budemo finansijski neovisni.

Jako me muči pitanje kredita. Vrijeme je takvo da se za gotovinu ništa ne može kupiti. Kupovina uz plaćanje na odgodu moguća je da otplatu ne osjetim, ali što s kamatom? Nisam u nuždi, ali za lagodniji život ljepše je voziti auto s klimom, novije i sigurnije, dok ga za gotovinu nikada neću moći kupiti. A kredit - je li haram, strah me Boga? Što mi preporučujete?

Općenito: Što li bi naš Poslanik rekao na današnji način poslovanja?

Slično je i s kupovinom stana. Imamo neki stan, nije luksuzan, zarađujemo za solidan život, uz štednju nećemo kupiti bolji! Novac devalvira, stanovi poskupljuju, a kredit? Mogli bismo kupiti lijep stan i otplaćivati ga bez problema, nije nam nužda, ali ostati u lošem cijeli zivot, ili kupiti bolji pa ga otplaćivati, ima li harama?

Da li je dozvoljeno muslimanu na Zapadu da kupi kuću ili stan, s obzirom da nema dovoljno kapitala, na kredit preko banke koje u većini slučajeva rade sa kamatom? Drugo, ako je tu dozvoljeno pojedincu da li vrijedi i za Zajednicu odnosno džemat?

Molio bih vas ako me možete posavjetovati u vezi dizanja kredita sa kamatom u cilju rješavanja stambenog pitanja. Da li postoje neki dokazi koji to odobravaju, ako ima koji su to?

Da li mi je haram uzeti stambeni kredit za kupovinu vlastitog stana budući da živim u kršćanskoj
zemlji?

U BiH zbog zakona nije moguće islamsko bankarstvo, bez obzira o kakvom je trenutno sada riječ islamskom bankarstvu. Da li je ispravnije mlađem bračnom paru dići kredit i kupiti stan ili iznajmljivati stambeni prostor dok ne nađu bolje rješenje?

Imam jedno pitanje, ja znam da su kamate haram, ali kako je kada se kupi stan pa se mora u banku platiti kamate, primjer imam 20 god. kredit za stan, je li to haram? Kako je to kada se kupi onda džamija na kredit u Austriji?

Za kupovinu auta trebam uzeti kredit kod banke koja, prema njenim navodima, posluje po islamskim propisima. Auto bi koštalo kod trgovca 7.000,00 eura, a banci bi trebao vratiti 7.790,oo eura. Ova razlika je kamata ili nešto drugo?

U Švedskoj kao i u ostatku Evrope, momentalno vlada ekonomska kriza. Ja i moja familija smo kupili jednu kuću. Kuću treba naravno i renovirati ali pošto imam građevinsku firmu to sigurno neće biti problema. Kupovina kuće je bio naš san već nekoliko godina, ali previsoke cijene nam nisu dozvoljavale da bilo šta uradimo.

Moje pitanje se tiče financiranja te kupovine. Naime, ja sam uložio sve što sam imao. Od rodbine i prijatelja sam pozajmio još novca. Ostao je ostatak koji je problematičan. Svjestan sam da je kamata zabranjena i u svome dosadašnjem poslovanju sam uspio da se spasim toga zla. Ne želim da uzmem kredit u komercijalnoj banci ali ovdje postoji jedna banka koja posluje bez kamate. Moje pitanje je u stvari koliko je ova banka halal i da li je sasvim dozvoljeno da se uzme kredit u toj banci?

Čovjek mora prvo postati član te banke i plaćati im članarinu koja iznosi 200 sek. godišnje. Poslije toga im piše zahtjev za kredit. Posuđuje od banke 100 000 sek a da bi to uradio mora sam učestovati sa 6 % ili i njh posudi od banke. Valjda neki vid sigurnosti. Kredit se oroči na 6 godina i mjesečna rata biva 2880 sek od čega je 1370 vraćanje banci duga, 1370 suma koju sebi šparaš a 140 sek su bankovni troškovi. Znači vraća im se dupli iznos od posuđenog. Na kraju roka se banci vrati njihov kredit od 100 000 a dobije se nazad 106 000 sek ušteđevine ( i onih 6 % se dobije nazad). Jedino što zaista košta je onih 140 sek mjesečno koji se nigdje ne nazivaju kamata nego su to administrativni troškovi banke. Banka tvrdi da radi na principu ravnoteže između njenih članova. Koliko novca posudiš od njenih članova, toliko novca stavljaš na raspolaganje drugim članovima da ga koriste. Nadam se da nisam ništa propustio. Poznato mi je da je dr. Šukrija Ramić bio u posjeti pomenutoj banci i da je rekao " Nije 100% čisto ali nije mi poznato da ima nešto bolje u Evropi pa se time poslužite". Poznato je, također, da su mnoga udruženja muslimana u Švedskoj posudila pare na isti način za kupovinu objekata za namjenu mesdžida.

Na mome slučaju ću ja ustvari nastaviti plaćati istu svotu novca kao što sam plaćao kiriju za 3-soban stan u najgorem dijelu grada, a nakon 20 godina ću još imati 570 000 sek ušparanih koje ću zasigurno staviti muslimanima na raspolaganje da se njima okoriste. Ja u ovome vidim jedinstvenu šansu da živim na lijep način i da mi djeca ne odrastaju među drogerašima i alkoholičarima a ujedno ću i ušparati nešto za stare dane.

Čitajući vaše odgovore na pitanja o kamati dolazi se do zaključka da vi to tako jednostavno odobravate. Zanima me je li to tvoje mišljenje ili je to zvanična fetva Islamske zajednice, ili neke svjetske komisije za fetve. Kada je svima, koji i malo poznaju islam, jasno da je bilo koja vrsta kamate haram, a i trenutna ekonomska situacija u svijetu govori tome u prilog. Kada i nemuslimani polahko priznaju da je jedan od glavnih problema cijelog svijeta upravo kamatni način ekonomije. Vi, bojim se, sa ovakvim odgovorima, uvlačite i muslimane koji praktikuju svoju vjeru u te vode. Vjerovatno ti je poznato da kod većih ekonomskih kriza takvi ljudi obično ostaju na ulici zbog nemogućnosti daljnjega plaćanja glavnice plus kamate. Stoga te molim da mi pošalješ dokaze za takve odgovore.

Muž i ja živimo u zajednici sa njegovim roditeljima. Živimo na selu i njegov otac je odlučio da podigne kredit da bi kupio traktor kojim bi mogao da zaradi i on i muž. Moj muž ga je savjetovao da ne uzima kredit, međutim nije ga uspio odgovoriti. Zanima nas da li je novac zarađen tim traktorom (koji je kupljen novcem od kredita) haram, da li je hrana i sve ostalo od takvog novca haram? Da li je i taj traktor sam po sebi haram imetak? Je li moj muž griješan ako ode da zaradi sa tim traktorom jer zna da je kupljen novcem od kredita?

Molim Vas da mi odgovorite da li bez šubhe mogu podići kredit u BBI banci, konkretno za finansiranje kupovine automobila?

Podigao sam stambeni kredit i kupio stan. Dakle, stvar je gotova, već sam zglajzao i tu nema lijeka. Znam da je haram. Vraćam mjesečne rate i kamatu.

U međuvremenu sam, nepredviđeno, došao do neke veće količine novca (otprilike oko jedne trećine iznosa koji sam podigao). Već duže vrijeme pokušavam sa bankom prebiti iznose, kako bih smanjio glavnicu. Banka se vadi na ugovor i na neka svoja pravila, koja navodno dozvoljavaju prijevremenu otplatu kredita, tek nakon vraćanja 40% glavnice. Imam do toga još puno vremena. Ugovor je dvosmislen, možda bi ih mogao i tužiti, jer se u njemu ne spominje to, već u njihovim pravilima. Uglavnom može se tumačiti i ovako i onako i ishod sudskog spora bi bio neizvjestan.

Nudili su mi da svoje pare "oročim" kod njih u banci, do vremena kada mognem izvršiti prijevremenu djelimičnu otplatu kredita, kako bi na taj način amortizovao kamatu koju dajem. Ja sam odbio, nisam ih tužio, a pare mi već više od godinu dana stoje umrtvljene. Po tom osnovu, (ne davanjem svog novca "izgubio sam" već nekoliko hiljada maraka po osnovu "izmaklih eventualnih kamata"). U zadnje vrijeme konstantno "oblijeću" oko mene, navodno imaju neke akcije za štednju sa velikom kamatom itd.

Šta da radim:

1. da pare potrošim u nešto drugo,

2. da tužim banku, pa ma kako sudski spor mogao biti dugotrajan i neizvjestan,

3. oročim navedeni iznos, jer ovako (u očima banke ispadam budala), dajem kamatu (znači već sam zglajzao i u haramu), a s druge strane odbijam primati kamatu (od iste banke) i "pozivam se na neke principe koje sam već pogazio".

Ludilo! Ne znam više šta da radim. Nekad pomislim, da bi možda bilo i bolje da nisam ni došao do ovih para. Barem bi znao na čemu sam i "mirno spavao". Konkretno pitanje, ako sam već zglajzao i u haramu, da li da onda, nemam više obzira i da idem do kraja? Da napomenem, da bi vjerovatno od "zarade" od svoga oročenog iznosa, mogao vraćati barem pola sadašnje rate i da bi time u dobrom dijelu "kompenzirao" kamatu koju ja dajem (za jednu trećinu glavnice). I sam sebi ponekad djelujem ko budala. Svaki savjet je dobro došao.

Živim na Zapadu, kupio sam stan na kredit jer u mogućnosti nisam na drugi način doći do stana. U velikoj sam nedoumici da li je halal, jer postoji mogućnost da stan iznajmim približno u visini mjesečne rate kredita, a u skorije vrijeme planiram se vratiti u Bosnu, ako Bog da. Još jedno pitanje da li je dozvoljeno izdati ovaj stan koji je pod kreditom i vratiti se u Bosnu?

Javljam se iz jedne evropske metropole, gdje Bošnjaci, muslimani, pokušavaju kupiti objekat koji će se koristiti kao mesdžid. Obzirom da grad u kome se nalazimo je dosta skup i nekretnine u njemu koštaju veliku količinu novca, koju mi objektivno govoreći i pored sve želja, nastojanja, odricanja i zalaganja ne možemo sakupiti, niti imamo priliku doći do finansiranja koje je dozvoljeno po islamu. Jedini način na koji možemo obezbjediti finansiranje kupovine objekta jesu konvencionalni krediti. Ono što bih želio pojasniti ovdje jeste, da mi plaćamo dosta visoku kiriju objekta (cca. 4000 KM mjesečno), i mi od toga na kraju dana nemamo ništa osim što koristimo prostor. Uvijek smo u stanju rizika i neizvjesnosti, jer vlasnika objekta u kojem se nalazimo može nam dati otkaz kada on to poželi (unaprijed nas obavijesti 6 mjeseci) tako da mi moramo izaći na ulicu. Na Zapadu je vrlo čudna situacija, kada džemat napusti objekat u kojem obitava, osim u slučaju da kupuje vlastiti objekat, postoji veliki rizik rasipanja toga džemata i njegovog gašenja, što opet za sobom povlači nesagledive posljedice. Dakle, moje pitanje je, a imajući u vidu bar dio okolnosti u kojim obitavamo, da li nam je dozvoljeno uzeti konvencionalni kredit za kupovinu mesdžida, odnosno džamije i to samo u onom iznosu koji nam je potreban, nakon što iscrpimo sve svoje raspoložive resurse?

Da li je kamata i lihvarenje isto?