Pitanja i odgovori

Koji je stav Hanefijske pravne škole o puštanju brade? Je li istina da imam Ebu Hanife nije uzimao svjedočenje muškarca bez brade (dužine šake)?

Poznato mi je da je obaveza muslimana da fetve poštuje i po njima se vodi, te da onaj ko donosi fetve na sebe preuzima odgovornost ukoliko pogriješi. Moje pitanje je kako se ponašati u slučajevima gdje je ulema podijeljena (slušanje muzike, crtanje, korištenje parfema koji sadrže alkohol, način obavljanja namaza i sl.), gdje je odluka ostavljena pojedincu i da li on može biti kažnjen ukoliko prilikom izbora donese pogrešnu odluku?

Imam referat iz vjeronauke o mezhebima i želio bih znati kakav je stav Islamske zajednice po ovom pitanju. Vidio sam da u Ustavu IZ stoji da je jedini prihvaćen mezheb na ovom području hanefijski. Zanima me da li je ustvari dozvoljeno nametnuti nekome i na ovaj način dato učenje?

Može li se znati kakvi su rezultati komisije za analizu duhovnog stanja u IZ s osvrtom na programe i udžbenike medresa i fakulteta, koja je trebala pratiti provođenje Rezolucije

Zanima me propis vezan za klanjanje za imamom koji je drugog mezheba. Šta učiniti u takvoj situaciji? Posebno me zanima da li je dozvoljeno i pod kojim uslovima klanjati za imamom šiijom?

Živim u Americi, i u ovom gradu nemamo bošnjački mesdžid. Ja idem i klanjam u džamiji gdje su većina mekteblija sa Bliskog istoka ili iz afričkih zemalja. Hvala Allahu, dž.š., da nam je dao da imamo gdje klanjati, ali razlike u klanjanju se mogu primjetiti. Skoro svi klanjaju samo dva rekata sunneta (čak i one koji mi klanjamo kao četvororekatne, kada se uče zikr i dova svako uči zasebe, itd.) Da li su ove razlike zato što mi Bošnjaci pripadamo henefijskom mezhebu? Kojem mezhebu pripadaju muslimani sa Bliskog istoka i Afrike? Da li je bolje da ja kao Bošnjak radim kako Bošnjaci u Bosni rade (henefijski) ili da pratim kako svi ostali u džematu rade? Kao što znate još jedna razlika je kad se klanja ikindija. Po vremenu koje mesdžid prati, to vrijeme je npr. 17:15, a po hanefijsom bi trebalo da bude 18:15. Ako ja klanjam sa mesdžidom, da li bih morao da opet klanjam ikindiju, jer po hanefijskoj vaktiji vrijeme ikindije još nije nastupilo? Da li je u ovom slučaju grijeh što ja klanjam ikindiju prije nego što nastupi vrijeme koje je po hanefijskom mezhebu određeno?

Da li je dozvoljeno padati na koljena pred šejhom, ljubiti mu ruke (za muškarce i djevojke) , i izbjegavati okretanje leđa prilikom izlaska iz prostorije u njegovom prisustvu? Šejh ima oko 70 godina.

Koliko je u skladu sa šeri'atom derviški zikr uz preglasno izgovaranje nekih riječi, ljuljanje, hroptanje, huktanje, probadanje bodežima, šilima, hodanje po vatri, gutanje žileta, zmija. Da li je to grijeh i postupak suprotan šeri'atu?

Da li vam je poznato da se u džematu Oberhausenu u Njemačkoj na njihovoj stranici tesavvuf propagira i zašto to IZ kao i prodavanje knjiga o tesavuffu u tom džematu dozvoljava? Zar svaki imam može da radi šta on hoće? Da li je sufizam u skladu sa islamskim propisima, kako vi kažete, to je jedna kontroverzna tema.

Interesuje me da li je istina da je imati šejha u tesavvufu farzi ajn i da li postoji idžma na tom pitanju (koncenzus uleme) kao što kažu obzirom da imaju dvije vrste tesavvufa: 1. AMELI 2. ZEVKI, da li je potrebno dati bejat šejhu (farzi ajn) da bi se očistili unutrašnjih harama. Čuo sam da je Imam Rabbani k.s mudžaddid iz Indije rekao da ćemo na Sudnjem danu biti pitani o šerijatu, a ne o tesavvufu (vjerovatno se misli na zevki tesavvuf) ili se unutrašnjih harama možemo očistiti na drugi način i koji je to? Mislim to me buni pošto u Bosni a ni ovdje hodže nemaju šejha i tako je sa većinom njih?

Interesuju me pojmovi: vahdetul vudžud, fena'a, itihad, hulul? Molio bih da mi Rijaset da svoj stav prema ovim pojmovima i šta oni konkretno znače, odnosno da li je širk ukoliko čovjek vjeruje u to?

Htio bih vas pitati u vezi derviša. Da li su oni na pravom putu i da li ići njihovim putem ili putem sunni?

Da li imam ima pravo da na hutbi petkom kaže da su sufije, koje se u Bosni nazivaju derviši, proglašene od strane uleme sektom te da im ne treba dozvoliti aktivnosti u Zajednici? Da li je to što je rečeno na hutbi istina i, ako jeste, da li su oni sljedbenici ijednog od fikhskih mezheba?

Zanima me da li derviški redovi u BiH pripadaju nekom mezhebu ili su sami za sebe?

Mene interesuje da li je dozvoljeno ići u tekije bilo gdje da se nalaze te tekije u BIH, i da li je dozvoljeno zikriti na način na koji se zikri u tekijama? Na primjer: zikr u Bakarevoj džamiji u Sarajevu na Bistriku i na Mesneviju u tekiju koja se nalazi ispod žute tabije u Sarajevu? Ovim putem se ograđujem od bilo kakvih paradžemata, ovo je sve u sklopu islamske zajednice i džamija u Sarajevu jer se zikr konkretno obavlja u džamiji a ne po kućama.

Uvaženi profesore, interesuje me koji su tarikati priznati u Bosni i Hercegovini i kakav je stav Islamske zajednice prema tekijama i tarikatima?

U par navrata sam čuo da je Muhammed, s.a.v.s., klanjao dženazu namaz kralju Abesinije, kralju koji je zaštitio prve muhadžire pred gnijevom mušrika (što bi trebalo da znači da je umro kao musliman). Da li je to tačno?

S obzirom da se iz hadisa razumije kako se šejtan ne može pojaviti u Poslanikovom liku, da li se može pojaviti u liku nekog drugog Allahovog poslanika (naravno u snu)?

Čovjek koji ne drži naročito do vjere sanjao je Muhammeda a.s. Koje je značenje takvog sna?

Moje pitanje je u vezi sa prstenom koji je nosio poslanik Muhammed s.a.v.s., a nosio je srebreni prsten sa kamenom. Da li se negdje navodi i postoji li predaja o tome koje je boje bio kamen na prstenu?