Naklanjavanje namaza propuštenih zbog bolova i gubitka svijesti
PITANJE
Muž je imao tešku operaciju i odstranio je više organa. Imao je drenove i nije od bolova i gubitka svijesti mogao klanjati par dana. Drenovi su sklonjeni, ali su ostale rane, kao i rez na stomaku i port na vratu, oko kojeg uvijek ima tekućine. Zanima nas pitanje naklanjavanja namaza koje je on propustio. Da li je dužan naklanjati i one koje nije klanjao kada nije bio pri svijesti? Također, s obzirom na to da se jako teško kreće i da mu je teško uzimati abdest svaki put na početku namaskog vakta, a rane i tekućina iz vrata cure, smatra li se sahibi-uzurom? Ne znamo kako postupiti, a on baš želi da klanja.
ODGOVOR
Po propisima hanefijskog mezheba, osoba nije dužna naklanjavati namaze kada gubitak svijesti potraje duže od jednog dana i noći, pa broj izostavljenih namaza dostigne šest i više. Ne uzima se u obzir iznenadni povratak u svjesno stanje, poslije kojeg ponovo nastupi nesvjesno. Po mišljenju imama Muhameda, spada obaveza naklanjavanja propuštenih namaza i s osobe koja je izgubila svijest zbog uzimanja totalne anestezije ili lijeka, jer je to radnja koja je dozvoljena.
Ako je besvjesno stanje trajalo kraće i broj propuštenih namaza je manji od šest, tada ih treba naklanjati.
Od Nafi'a se prenosi da je Ibn Omer, r.a., pao u nesvijest i tako ostao cijeli dan i noć. Kada se osvijestio, nije naklanjao propuštene namaze prije nego što je nastavio s klanjanjem redovnih namaza. S druge strane, prenosi se da je Ammar ibn Jasir, r.a., bio u nesvijesti za vrijeme podne, ikindije, akšama i jacija-namaza i da se osvijestio oko pola noći. Tada je klanjao podne ikindiju, akšam i jaciju. Obje predaje bilježi Ed-Darekutni.
Ako je osoba bila pri svijesti, ali zbog bolova nije mogla obavljati namaz, dužna je propušteno naklanjati, bez obzira na to koliki bio broj tih namaza.
Prema tome, ukoliko je Vaš muž bio bez svijesti duže od 24 sata, računajući i vrijeme pod anestezijom, propuštene namaze iz tog perioda nije dužan naklanjati.
Namaze koje je propustio u svjesnom stanju treba naklanjati. Ako je njihov broj šest i više, redoslijed naklanjavanja nije obavezan. S obzirom na to da je sahibi-uzur, on se treba abdestiti za svaki namaski vakat. U okviru jednog namaskog vremena može klanjati redovni namaz i naklanjati koliko hoće propuštenih namaza. Naklanjavaju se samo farzovi dnevnih namaza i vitr-namaz, a suneti ne naklanjavaju.
Kod uzimanja abdesta može koristiti olakšice, kao što je mesh po mestvama, odnosno debljim čarapama tokom jednog dana i noći, bez stalnog pranja nogu, ako mu je to teško i ako to ne može sobom činiti. Mestve ili čarape treba da budu obuvene na nogu poslije uzetog abdesta. Ukoliko mu je i to teško, može činiti trajni mesh po dijelu tijela koji ne može prati. No, treba prati dijelove tijela za koje ne mora uložiti preveliki napor, makar to bilo i uz pomoć druge osobe. Ako mu je uzimanje abdesta općenito preteško, može uzimati tejemum. (Više v.: I. El-Halebi, Multeka el-ebhur, str. 189, A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/382-383.)