Zbirke hadisa

"Vjernik je lahkomislen i plemenit, a pokvarenjak je prevarant i podlac." (Ebu Davud, 4785)

"Kada bi čuo da je neko nešto rekao, Vjerovjesnika, s.a.v.s., ne bi govorio: 'Zbog čega je taj i taj tako i tako rekao?', nego bi kazao: 'Zbog čega ljudi tako i tako govore."' (Ebu Davud, 4783)

''Allahovom Vjerovjesniku, s.a.v.s., je naređeno (da lijepo postupa) da prašta ljudima greške (propuste)." (Ebu Davud, 4782)

"Ukoliko se neko rasrdi, a stoji, neka sjedne. A ukoliko ga srdžba ne prođe, onda neka legne."

"Koga vi smatrate dobrim, jakim?" "Onoga koga ljudi ne mogu savladati." - rekoše prisutni, a on kaza: "Jak je onaj koji se u srdžbi uspije savladati." (Ebu Davud, 4774)

Ko savlada srdžbu kada je u mogućnosti ispoljiti je, Allah će ga na Sudnjem danu prozvati pred svim stvorenjima kako bi mu ponudio da izabere koju želi huriju." (Ebu Davud, 4772)

"Lijepo ponašanje, lijep postupak i skromnost su dvadeset peti dio vjerovjesništva. (Ebu Davud, 4771)

"Postoje deve i prostorije koje su u službi šejtana. U službi šejtana su one deve koje neko ugoji i vodi pored sebe, a niti ih jaše niti tovari (služe za hvalisanje); provede ih pored svoga brata po vjeri umornog od putovanja, a ne ponudi ga da ih uzjaše. A nosiljke za žene na devama koje (su prazne) i koje su ljudi prekrili svilenim brokatom," - veli Seid - "to su prostorije u službi šejtana." (Ebu Davud, 2568)

"Ne laže onaj koji, radi izmirenja zavađenih osoba, bude govorio ili prenosio (zavađenim stranama)." Ahmed b. Muhamed i Mesedded kažu: "Nije lažov onaj koji pomiri dvojicu pa kaže hajr/dobro (ili: prenese dobro)." (Ebu Davud, 4915)

"Hoćete li da vam kažem šta je vrednije od (dobrovoljnog) posta, namaza i sadake?" "Hoćemo." - odgovoriše prisutni, a on kaza: "Izmirenje zavađenih, jer je nesloga oštra britva (koja uništava vjeru)." (Ebu Davud, 4914)

"Vjernik je vjerniku ogledalo; vjernik je vjerniku brat: štiti će ga od propasti i, koliko je u stanju, pazi na njega.' (Ebu Davud, 4913)

"Čuvajte se sumnjičenja, jer je sumnjičenje najveća laž! Ne prisluškujte i ne uhodite jedni druge." Ovaj hadis su zabilježili i El-Buhari i Muslim u Sahihima, i Et Tirmizi u Džami'u. (Ebu Davud, 4912)

"Svakog ponedjeljka i četvrtka se otvaraju džennetske kapije i opraštaju grijesi robovima koji nisu Allahu pripisivali druga, osim onima koji su međusobno zavađeni. Bit će rečeno: 'Ove izdvojite! Njima neće biti oprošteno dok se ne izmire! ' (Ebu Davud, 4911)

"Ko napusti svoga brata (sa njim ne govori) godinu dana, griješan je kao da mu je krv prolio." (Ebu Davud, 4910)

"Muslimanu nije dozvoljeno da svoga brata napusti (da sa njim ne govori) više od tri dana. Ko ne bude govorio (sa bratom) više od tri dana, pa u tom stanju umre, ući će u Džehennem." (Ebu Davud, 4909)

"Muslimanu nije dopušteno da napusti muslimana (da sa njim ne govori) više od tri dana. Kada ga sretne, nazvat će mu selam do tri puta. Ako ovaj ni na jedan njegov pokušaj ne uzvrati, nosit će grijeh obojice." (Ebu Davud, 4908)

"Nekom čovjeku, u vrijeme Vjerovjesnika, s.a.v.s., je vjetar povukao ogrtač, pa ga je ovaj prokleo. Vjerovjesnik, s.a.v.s., mu reče: 'Ne proklinji ga, jer je njemu naređeno da duva. Ko bude proklinjao nešto što ne zaslužuje kletvu, ta će se kletva na njega vratiti." (Ebu Davud, 4903)

"Ne prizivajte jedni na druge Allahovo prokletstvo, Njegovu srdžbu, niti Vatru." (Ebu Davud, 4901)

"Kada čovjek prokune nešto, to se prokletstvo uzdiže na nebo. Pošto se pred njim zatvore nebeske kapije, ono se spušta na Zemlju, pa se pred njim zatvore i njene kapije. Zatim pođe desno i lijevo, i pošto ne nađe prolaza, vrati se na onoga kome je kletva upućena. Ukoliko bude zasluživao, kletva ga sustigne. U protivnom, vrati se na onoga koji ju je uputio. '' (Ebu Davud, 4900)

"Čekali smo Abdullaha, kada je došao Jezid b. Muavija, te smo rekli: Hoćeš li sjesti? – Ne, odgovorio je, ali ću ući (u kuću Ibn-Mesudovu) i izvesti vam vašeg druga. A ako ne iziđe, doći ću ja i sjesti (s vama). Tada je izišao Abdullah, držeći ga za ruku, stao kod nas i rekao: Ja (dobro) znam da ste okupljeni ovdje, ali me sprečava da vam dođem to što je Allahov Poslanik, a.s., uobičavao držati nam predavanje (vaziti) u određenim vremenskim razmacima (danima), plašeći se da nam ne bude dosadno."