Nevraćanje duga i kamata
PITANJE
U firmi imamo dužnika koji više godina odbija izmirenje duga. Sudski smo dobili proces i ima nalog da plati glavni dug, troškove i zatezne kamate za neplaćanja. Kakav je status zatezne kamate za neplaćanje duga?
ODGOVOR
Izmirenje ugovornih obaveza, ili duga po osnovu nekog drugog pravnog posla, spada u obaveze (zakonske i vjerske) koje se moraju na vrijeme izvršiti, onako kako je ugovoreno. Uzvišeni Allah u Kur'anu naređuje: „O vjernici, ispunjavajte ugovorne obaveze!...“ (El-Maide, 1) U slučaju da dug nije sporan, ali dužnik, unatoč solventnosti (sposobnosti vraćanja duga), odbija njegovo izmirenje, tada se odugovlačenje s izmirenjem duga tretira zulumom, kako se navodi u hadisu: "Odugovlačenje imućne osobe s vraćanjem/izmirenjem duga jeste zulum...". (Buharija i Muslim) Ukoliko se radi o ovoj situaciji, mišljenja smo da nema zapreke da se parničnim postupkom dosuđena zatezna kamata uzme i podijeli u dobrotvorne svrhe, kao vid imovinske sankcije, odnosno osiguranja za neopravdano izbjegavanje vraćanja duga. Ako je pak dužnik bio u finansijskim problemima/insolventan, onda ne biste trebali uzimati zateznu kamatu, jer je to vrsta zabranjene dugovne kamate. Svevišnji u Kur'anu kaže: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici...A ako je dužnik u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite." (El-Bekare, 278, 280) Isto treba postupiti i u slučaju osnovanog sporenja oko postojanja duga ili roka vraćanja, tj. zajmodavac treba preuzeti samo osnovicu potraživanja/duga, bez zateznih kamata. Diferencijacijom između opravdanog i neopravdanog odugovlačenja s izmirenjem duga zaštitio bi se dužnik u nevolji, a nasilničko odugovlačenje bi bilo sankcionirano ne samo vjerskom (grijeh), nego i imovinskom sankcijom od koje bi korist imali siromasi i druge dobrotvorne svrhe. Zajmodavac bi njome bolje zaštitio svoje pravo potraživanja, ali bez direktne imovinske koristi mimo osnovice duga.