Abdest sahibi-uzura
PITANJE
U nekim djelima pročitao sam da abdest sobe koja je sahibi-uzur vrijedi za namasko vrijeme u kome se uzima. Ako osoba ima taj status, kako da uzme abdest i klanja u džematu ako abdest treba uzeti prije namaza, što spada u vrijeme prethodnog namaza? Naprimjer, abdest za ikindiju koju želimo klanjati u džematu, uzet je u podnevsko vrijeme, koje je isteklo, jer traje dok ne nastupi ikindija. Ako bismo tek počeli uzimati abdest kad nastupi ikindija, praktično propuštamo da u džematu klanjamo taj namaz. Još je veći problem za akšam, jer se odmah poslije ezana klanja farz, a ako bi sahibi-uzur tek po početku ezana počeo uzimati abdest, može da propusti namaz u džematu. Po nekoj mojoj logici, ako abdest uzmemo za ikindiju, a još je podnevsko vrijeme, on bi nam ipak trebao vrijediti dok ne klanjamo ikindiju.
ODGOVOR
Stav našega mezheba je da sahibi-uzur uzima abdest za svako namasko vrijeme. O tome Ebu Hanife prenosi hadis od Poslanika, a.s. Vaše logičko promišljanje je u skladu sa stavom šafijskog i malikijskog mezheba (prema jednom od njihova dva mišljenja), da sahibi-uzur uzima abdest za svaki farz namaz, a ne za namasko vrijeme. I ovo mišljenje ima osnovu u jednom hadisu. U vezi s ovim pitanjem, treba razjasniti dvije situacije:
1. Sahibi-uzuru, koji se abdesti prije zevala (tj. početka vremena podne-namaza), abdest neće biti pokvaren tada, već na kraju podnevskog vakta, prema mišljenju imama Ebu Hanife i Muhammeda, jer abdest sahibi-uzura kvari kraj, a ne početak namaskog vakta. Ako bi se čovjek abdestio prije izlaska sunca, ne bi mu važio poslije izlaska. Vrijeme između izlaska sunca i zevala nije vrijeme farz namaza, pa istek tog vremena ne kvari abdest uzet u njemu, za razliku od drugih namaskih vremena, gdje kraj jednog predstavlja početak drugog namaskog vremena. Prema tome, dozvoljeno je sahibi-uzuru da se abdesti prije dolaska u džamiju i klanja podne ili džumu-namaz s tim abdestom, bez potrebe za njegovim obnavljanjem u džamiji nakon početka podnevskog (džumanskog) vremena. Ovakav propis za sahibi-uzura ne bi važio kada je riječ o drugim namazima (ikindiji, akšamu, jaciji i sabahu), jer istekom jednog i početkom novog namaskog vremena, njegov abdest se tretira pokvarenim.
2. Izuzetak od spomenutog propisa (kvarenje abdesta) postoji u situaciji kada se kod sahibi-uzura, nakon uzetog abdesta za tekuće namasko vrijeme, ne desi pojava koja je razlog zbog kojeg ima status sahibi-uzura; njegov abdest neće biti pokvaren početkom novog namaskog vremena, jer je postignuto stanje čistoće prethodnim abdestom i dalje na snazi. Prema tome, ako se sahibi-uzur abdesti neposredno prije ikindije ili akšam-namaza može klanjati s tim abdestom ukoliko se u međuvremenu ne desi pojava koja kvari abdest. U suprotnom, abdest će pokvariti kraj namaskog vremena, uz pojavu stanja koje kvari abdest. A Allah najbolje zna.