Čestitanje vjerskih praznika nemuslimanima
PITANJE
Cijenjeni alime, pročitao sam Vaš odgovor u kome dozvoljavate čestitanje nevjerničkih praznika (konkretno Božića). Ja bih volio da ste u njemu citirali mišljenje nekog od hanefijskih autoriteta, budući da se obraćate ljudima koji slijede hanefijski mezheb, a i Vi se sami pozivate na Ebu Hanifu, rahimehullah. Koliko je meni poznato, svi hanefijski učenjaci bez iznimke žestoko osuđuju čestitanje nevjerničkih praznika, a neki od njih taj postupak smatraju nevjerstvom, pa ne znam po kojoj osnovi je dozvoljeno čestitanje vjerskih praznika ljudima koji su iskrivili svoju vjeru i čija "vjerska" ubjeđenja Kur'an i sunet tretiraju nevjerstvom.
ODGOVOR
Pitanje čestitanja nemuslimanima njihovih vjerskih praznika ne treba dizati na nivo akaidskog pitanja, već ga posmatrati kao praktično-pravno pitanje koje spada u domen "sijase šer'ijje" ili društvenih odnosa. To što se nekome čestita njegov vjerski praznik ne znači podržavanje doktrina i vjerovanja s kojima se ne slažemo, jer, kad bi se stvari tako posmatrale, onda bi se i poseban status koji kitabije imaju u muslimanskoj državi, ili Poslanikovo, a.s., primanje kršćanskih delegacija u džamiji, moglo tako tumačiti. Tom činu (čestitanju) ne treba davati značenje koje mu ne pripada. Radi se o uobičajenim, kurtoaznim čestitkama, koje jedni drugima upućuju sljedbenici različitih religija, ni manje ni više od toga. Stavovi koje ste citirali u Vašem pismu izgrađeni su i izrečeni u drugačijim društvenim i historijskim okolnostima, kada je na snazi bio sistem odnosa "darul-islam : darul-harb" i to pitanje se posmatralo s akaidskog aspekta.
Evropsko vijeće za fetve je u fetvi broj 133 zauzelo stav da je to čestitanje, kao izraz dobrih međureligijskih i međuljudskih odnosa, dozvoljeno.