Da li se za ispravnost hadža uvjetuje pokrivanje žene nakon njegovog obavljanja?

Činjenje jednog grijeha ne znači da osoba treba ostaviti činjenje dobrih djela sve dok se ne otarasi tog grijeha. Izuzetak je samo grijeh nevjerstva (kufr) i idolopoklonstva (širk), čije je napuštanje i teoba zbog njihovog činjenja uvjet ispravnosti i primanja dobrih djela općenito. Grijeh otrkrivanja avreta, odnosno nenošenja hidžaba za žene, iako je teži prijestup, nije uvjet ispravnosti obavljenog hadža ili umre. Kao što ne kažemo ženi koja se ne pokriva propisno da ne treba klanjati, postiti, davati zekjat, isto tako ne možemo reći da ne treba obavljati hadž ili umru ili činiti neko drugo dobro djelo. Za grijeh, ako ga Uzvišeni ne oprosti, slijedi kazna, a za dobro djelo, ako ga Uzvišeni primi, slijedi nagrada. U Kur’anu se kaže: “Ko učini koliko trunku dobra, vidjet će ga, a ko učini koliko trunku zla, vidjet će ga” (Ez-Zilzal, 7-8). U suri El-En'am, 160. ajet, Svevišnji kaže: „Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen, a ko uradi hrđavo djelo, biće samo prema zasluzi kažnjen, i neće im se učiniti nepravda.“ Čiji će hadž i umra, kao i ostala dobra djela, biti primljeni kod Boga, a čiji ne, nije nam poznato. Neki alimi kažu da je znak primljenog hadža da osoba koja ga obavi nastavi sa činjenjem dobrih djela i izbjegavanjem harama. Vraćanje grijehu otkrivanja avreta nakon obavljenog hadža i umre nije dobar alamet za ljudsku procjenu primljenosti hadža. Ipak, treba imati na umu da je Uzvišeni najmilostiviji od svih milostivih, pa može oprostiti taj i druge grijehe, posebno ako se počinilac iskreno pokaje.