Uvećanje vrijednosti kupljenog zlata

Dozvoljeno je za novac kupiti zlato i čuvati ga, kao vid štednje. Povećanje vrijednosti čuvanog zlata nije kamata, kao što povećanje vrijednosti nekretnine ili druge robe nije kamata.
Prema propisima našeg mezheba, kada količina posjedovanog zlata dostigne nisab od 91,6 grama i bude u posjedu vlasnika obračunsku godinu, na njega se izdvaja zekat, bez obzira na to da li se to zlato nosilo (koristilo) ili čuvalo (u sefu), jer je to vrijednost sama po sebi (A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/453).
Napominjemo da su zlato, srebro i novac jedna zekatska kategorija, čije se vrijednosti zbrajaju i od ukupnog iznosa izdvaja 2,5 %.
Zekat se u principu izdvaja jednom godišnje, ali se može, ako postoji potreba, izdvajati i u ratama. Slučaj u kojem se može izdvajati u ratama jeste kada osoba ne može doći u posjed cijele svoje imovine, nego je dobiva sukcesivno. Savremeni primjer takvog slučaja je kada penzioner u penzionom fondu ima ušteđevinu u visini nisaba, ali je ne može cijelu podići, nego mu se isplaćuje u mjesečnim ratama. Uz svaku isplatu/penziju, poslije preuzimanja izdvojit će 2,5 % od preuzetog iznosa na ime zekata.
Također, zekat se može davati na rate kada se izdvaja unaprijed. Naime, ako iznos imetka dostigne nisab, zekat se može izdvojiti unaprijed, tj. prije nego što pregodini. Izdvajanje može biti odjednom ili na rate, tokom te obračunske godine. Prenosi se da je Allahov Poslanik, uzimao zekat od svog amidže Abbasa, r.a., unaprijed. (V. Ez-Zuhajli, El-Fikh el-islami ve edilletuh, 1/756.)
Međutim, nakon što se upotpuni obračunska godina, tada treba cijeli iznos zekata izdvojiti, i nije dozvoljeno izdvajanje na rate, budući da bi se tada određeno vrijeme raspolagalo (do pune isplate) sredstvima zekata, a to je raspolaganje tuđim hakom.