Muhamed Mrahorović

Muhamed Mrahorović, istaknuti bosanskohercegovački teolog, diplomata, profesor i dugogodišnji uposlenik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rođen je 1946. godine u Puračiću (općina Lukavac). Svojim radom ostavio je značajan trag u vjerskom, obrazovnom i diplomatskom životu Bosne i Hercegovine.

Njegov obrazovni put započeo je u domovini, a nastavljen je na prestižnim međunarodnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Osnovno obrazovanje završio je u Seoni (Banovići) i Sanjici Gornjoj (Sanski Most). Mrahorović pripada posebnoj generaciji učenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Naime, bio je jedan od 16 učenika koji su činili prvu generaciju polaznika petogodišnje Medrese. Nakon stjecanja diplome u Medresi, Mrahorović je visoko obrazovanje nastavio u inostranstvu, diplomiravši na odsjeku Teologija-Filozofija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Bagdadu.

Po povratku sa studija, Mrahorović se aktivno uključio u rad Islamske zajednice. Svoju karijeru gradio je kroz neposredan rad s džematlijama, obavljajući dužnost imama, hatiba, mu’allima te vjersko-prosvjetnog referenta (glavnog imama) u Višegradu i Gradačcu.

Akademske 1975/76. Upisuje postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek savremena filozofija i sociologija, gdje je nakon četiri semestra i polaganja svih ispita napisao magistarski rad o temi “Koncept čovjeka i društva u filozofiji Abu Nasra al-Farabija”.

Njegov doprinos obrazovanju ogleda se u pedagoškom radu u Gazi Husrev-begovoj medresi u periodu 1982. - 1991., gdje je kao profesor Arapskog jezika, Tefsira, Hadisa i Islamske fizlozofije prenosio znanje mlađim generacijama. 

U periodu 1992 - 1995. bio je aktivno uključen u odbranu od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu te je, osim učešća na prvoj odbrambenoj vatrenoj liniji, uspješno obavljao povjerene zadatke pomoćnika komadanta 3. Bataljona za moral i vjerski rad. Bio je, ističemo, član Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Mrahorović je ostvario izuzetan utjecaj u oblasti izdavaštva kao dugogodišnji direktor Izdavačke kuće Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini “El-Kalem”. Tokom njegovog mandata, ova kuća je realizirala brojne značajne projekte, čime je obogaćena islamska literatura na bosanskom jeziku.

Kao priznanje za njegovo obrazovanje, iskustvo i ugled, Muhamed Mrahorović je imenovan za ambasadora Bosne i Hercegovine za zemlje Bliskog istoka sa sjedištem u Ammanu, Hašemitska Kraljevina Jordan. 

Jedan je od stalnih sudskih tumača za arapski jezik na području Federacije Bosne i Hercegovine. Pored administrativnih i diplomatskih dužnosti, Mrahorović se bavio i naučno-istraživačkim radom. Autor je stručnih tekstova i prijevoda s arapskog jezika, čime je dodatno doprinio razumijevanju islamske misli i kulture na našim prostorima.

Njegove knjige su uglavnom zbirke studija i eseja koje je godinama objavljivao u stručnim časopisima (poput “Glasnika”, “Anala Gazi Husrev-begove biblioteke” i dr.), a ističe se djelo “Obzorja islamske duhovnosti” (El-Kalem, 1999.); ovo je njegovo najpoznatije djelo. Knjiga predstavlja zbirku teološko-filozofskih eseja u kojima autor analizira krizu savremenog muslimanskog svijeta. Mrahorović ovdje ne nudi jednostavna rješenja, već kroz klasične pojmove pokušava dijagnosticirati duhovno stanje muslimana. Djelo se smatra ozbiljnim štivom koje zahtijeva predznanje iz islamske filozofije. Ovim djelom Mrahorović izbija na put najboljih tradicija islamskog reformizma spočetka ovog stoljeća (Afgani, Abduhu, Kevakibi, Ibn Badis) i svrstava se u red avangardnih bošnjačko-muslimanskih mislilaca (Čaušević, Đozo, Smajlović, Izetbegović).

Napisao je i “Filozofijska razmeđa islamske duhovnosti” (El-Kalem, 2005.). Knjiga je ustvari zbornik eseja koji se naslanjaju na ranije objavljene eseje ovoga autora pod zajedničkim naslovom “Obzorja islamske duhovnosti”, a recenziju potpisuju akademici Muhamed Filipović i Enes Karić.

Mrahorović je vrsni poznavalac arapskog jezika, a njegov najznačajniji doprinos u ovoj oblasti je rad na temeljnim izvorima islama. Bio je dio tima prevodilaca (uz Mustafu Prljaču i druge) koji su na bosanski jezik preveli sažetak jedne od dvije najvjerodostojnije zbirke hadisa Sahih Muslim(a) – “Muslimova zbirka hadisa – sažetak”. 

Možda i veći utjecaj od samih knjiga imao je njegov rad “iza scene”. Naime, kao dugogodišnji direktor izdavačke kuće “El-Kalem”, profilirao je ozbiljnu teološku literaturu, omogućivši objavljivanje djela koja nisu bila striktno komercijalna, ali su bila nužna za akademsku zajednicu. Bio je bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke, član redakcije i urednik u “Analima Gazi Husrev-begove biblioteke”.

“Profesor Mrahorović u našoj je javnosti afirmiran kao čovjek suptilnog jezika i pisanja. Njegov angažman oko afirmiranja islamske duhovnosti i islamske knjige poznat je ima već blizu dva desetljeća.” – Enes Karić